Povratak Peristila

Šezdeset i peto izdanje Splitskoga ljeta, jedne od najvažnijih i najdugovječnijih hrvatskih kulturnih manifestacija, ponudilo nam je, s obzirom na stanje kazališne blagajne, relativno bogat i raznovrstan glazbeni program. Dogodila se tako premijerna izvedba Verdijeva Rigoletta na znamenitome carskom trgu, Peristilu, koji je ugostio i po dvije reprizne izvedbe s njim sraslim Verdijevim naslovima – Nabuccom i Aidom. Vratio se Peristil, ta monumentalna i u svjetskim razmjerima jedinstvena pozornica, svome gradu, umjetnosti i umjetnicima, Splitskome ljetu, kojega je od samih početaka bio ne samo prepoznatljiv, zaštitni simbol nego i njegov važan, esencijalni, organski dio. Uz tri operna naslova na Peristilu i reprizne izvedbe Gotovčeva Ere s onoga svijeta u Vrlici i Makarskoj, glazbeni je program činilo i devet koncerata klasike pa je tako sedamnaest festivalskih večeri bilo posvećeno glazbenim sadržajima.

Snimio MATKO BILJAK

Ipak, kvantitetom zadovoljavajući glazbeni program varirao je kvalitetom pa smo tako svjedočili vrhunskim glazbenim ostvarenjima, ali i onima koja nisu uspjela dosegnuti davno uspostavljene visoke umjetničke standarde. Problemi s ljetnim opernim izvedbama davno su prepoznati, ali ni ove godine nisu uspješno prevladani. Tako smo uz neobičan i kontroverzan izbor pozornice za Verdijev Rigoletto, slušali brojne gostujuće pjevačke akvizicije koje su, čak i onda kada vokalno uzorno mogu iznijeti svoju dionicu (a takve su obično rijetkost), potpuno isključene iz dramske i scenske igre ansambla, što i ne čudi jer se probama, na kojima se predstava uobličuje, razlaže i sastavlja, taloži i zrije, pridružuju tek pred samu premijernu izvedbu. Takve su izvedbe lišene gotovo svakoga scenskoga naboja, a njihova se vrijednost očituje i počiva (samo) na više ili manje uspješnim vokalnim ostvarenjima.

Koncertni dio programa započeo je izvedbom grandiozna Mozartova Requiema za soliste, zbor i orkestar, priređenom na starom sustipanskom groblju. Tom je prigodom svečano otkriven spomenik velikom hrvatskom pjesniku i književniku Tončiju Petrasovu Maroviću, djelo akademskoga kipara Lorena Živkovića Kuljiša.

Otvoreni prostor splitskoga poluotočića (u koji se nije interveniralo, primjerice postavljanjem „zvučne školjke“) nije se pokazao kao adekvatan izbor za izvedbu toga djela pa se cijeli događaj više dojmio kao politički, a manje kao umjetnički čin.

Koncertne večeri u Meštrovićevim Crikvinama, prokušanoj ljetnoj koncertnoj sceni, otvorene su nastupom troje iznimnih glazbenika, violinista Tristana Theryja, violončelistice Kajane Pačko i pijanista Danijela Detonija. Umjetnici su se tom prigodom splitskoj publici predstavili interpretacijama djela Schumanna, Rossinija, Arenskog i Ravela. Među glazbenicima čije muziciranje resi visoka tehnička spremnost, tonska plemenitost i muzikalnost, lakoćom izraza, neposrednošću i uvjerljivošću posebno se istaknula izvrsna Kajana Pačko. Koncert koji je ponudio pregršt ugodnih i uzbudljivih glazbenih trenutaka ipak nije ostavio dojam zaokružene cjeline.

Na istoj je pozornici održan i recital naše svjetski poznate i priznate mezzosopranistice Renate Pokupić. Programskom koncepcijom i izvanrednom izvedbom zavrijedio je unisone pohvale publike i stručne javnosti pa je na koncu ovjenčan Juditom, nagradom stručnoga ocjenjivačkoga suda za najbolje umjetničko ostvarenje 65. Splitskog ljeta u glazbenom dijelu programa. Baršunastim, ali zvonkim glasom, koji sjaji kroz cijeli zavidan vokalni raspon donijela je, uz klavirsku suradnju Renate Hil, odabrane solo pjesme Johannesa Brahmsa i Dore Pejačević u prvom dijelu te Gabriela Fauréa, Georgea Enescua i Reynalda Hahna u drugom dijelu koncerta. Interpretacije Renate Pokupić u svakom su detalju dotjerane i uglađene; besprijekorno čisto intonira, izgovor njemačkoga i francuskoga je uzoran, a suverena vokalna tehnika potpuno je u službi oblikovanja glazbenoga i duhovnoga mikrokozmosa svake minijature.

Koncertni program nastavljen je prvim cjelovečernjim koncertom nedavno osnovana amaterskoga puhačkoga orkestra Glazba Split, pod vodstvom akademskoga trubača Jakova Jurića, koji je osvojio entuzijazmom mladih glazbenika, dopadljivim i dobro pripremljenim programom te nadahnutim, punokrvnim i muzikalnim solističkim nastupima Gordana Tudora na saksofonu i Željka Milića na klarinetu. Koncert ansambla Umberto Giordano, kojemu su se za tu prigodu pridružili solisti: mezzosopranistica Ivona Bosančić Lasić i bariton Marko Lasić te recitator Mijo Jurišić, bio je zanimljiv na razini informacije jer smo imali prigodu upoznati izbor iz rijetko izvođenih Beethovenovih narodnih pjesama.

Suradnja Glazbene mladeži Split i Splitskoga ljeta rezultirala je odličnim koncertom dvoje mladih umjetnika, Arsena Dalibaltayana (klavir) i Elene Vergaš (violina), nagrađenih na 8. ciklusu koncerata mladih glazbenika mo. Vinko Lesić, splitskoj inačici Tribine Darko Lukić HDGU-a. Ozbiljnim se pristupom, posebnim glazbenim umijećem te uvjerljivim nastupom nametnuo šesnaestogodišnji Dalibaltayan, ukazavši na svoj izvanserijski glazbeni talent.

Angažiranim je i posvećenim, tehnički solidnim, muzikalnim, skladnim i profinjenim muziciranjem reputaciju opravdao Zagrebački gudački kvartet, uz vrijedan solistički doprinos klarinetista Darka Brleka u izvedbi Mozartova Kvinteta za klarinet i gudače u A-duru, K. 581. Sjajnu glazbenu večer priredio nam je i ansambl Synergia4, ad hoc kvartet uglednih glazbenika: Edin Karamazov (gitara), Vesna Podrug Kossjanenko (klavir), Milan Milošević (klarinet) i Žarko Perišić (fagot), priuštivši nam zadovoljstvo i uživanje u nesvakidašnjem spoju sviračkoga umijeća i zanosa zajedničkoga muziciranja. Koncertni program ovogodišnjega Splitskoga ljeta zaključen je, sudeći po reakcijama ushićene publike, uspjelim koncertom Zagrebačkoga gitarskoga trija, koji čine Goran Listeš, Darko Petrinjak i István Römer.